Drniš u vrijeme Turaka

Iz razgovora s Antoniom Tomić, kustosicom drniškog muzeja (u programu 11.07.) …

Temeljna jedinica islamsko-osmanskog grada su kvartovi, a temelj svakog kvarta je džamija. Turci jednu džamiju podižu u Gradini i još četiri oko nje.
U mirnodopskom razdoblju odvija se u Drnišu prepisivačka djelatnost (značajna za islamsku kulturu). Prepisuju se vjerski i književni tekstovi; sastavljaju se rječnici. Organizirana je vjerska škola, o čemu još uvijek ima nedovoljno podataka. Za podrobnije informacije potrebno je istražiti knjižnice u Sarajevu i Ankari jer se tek sagledava kulturni aspekt života islamskog stanovništva u područjima koja su osvojili Turci.
Postojao je vodovod koji je opskrbljivao naselje vodom s Promine. Osmanlije su osiguravali preduvjete za kvalitetan život u gradu: na temelju postojećih vodovoda izgrađuju moderniji sustav.
Utjecaj turske ostavštine vidljiv je i na izgledu odjeće. Dimije i turbani još dugo će biti dio narodne nošnje ovog kraja.
Dolaskom Mlečana, nakon rata s Turcima, grad je razoren. U prvim godinama stanovnici koriste dijelove osmanskih građevina kao materijal za obnovu grada.
Jedna od džamija tako se prenamijenjuje u crkvu sv. Ante; primorani da što prije obnove vjersku aktivnost, stanovnici nekadašnju džamiju ne ruše, nego na postojećim temeljima grade crkvu.
Zanimljivost: Halil Hodža, utemeljitelj te iste džamije i vlasnik zemlje na kojoj je ona izgrađena, 1670-ih daruje džamiju franjevcima, zajedno s okolnim pripadajućim zemljištem.
Nakon odlaska Turaka grad se širi u podnožje gradine – prema polju, Badnju, Oklaju, Miljevcima. Današnja struktura grada oblikovana je u vrijeme vladavine Austrijanaca – tad su izgrađene osnovne upravne zgrade u centru grada.