Prije 24 godine napadnut je Drniš
Radio Drniš - 16. rujna 2015.
Prošle su 24 godine od početka drniškog egzodusa. Prvi napadi dogodili su se 16. rujna u popodnevnim satima. Granate iz topova i tenkova, zatim iz višecijevnih raketnih bacača pale su na Drniš, Oklaj, Siverić i ostala drniška naselja, a u predvečerje stigla je i avijacija JNA. Na području Promine u selu Puljani toga dana pale su i prve žrtve rujanskog rata 1991. godine. Poginuo je drniški policajac Šime Grabić te četvero nedužnih civila među kojima i jedno dijete. U prvom granatiranju u Puljanima su stradali Mate Burnać, Kata Pokrovac i Marija Verović, dok 12 godišnju djevojčicu Mariju Pokrovac pogodila je granata istog dana u Oklaju za vrijeme obreda sprovoda na mjesnom groblju svetog Mihovila.
U noći sa 16. na 17. rujna 1991. godine krenula je kolona Drnišana prema Zagori. Žene, djeca, starci i bolesnici pješačili su preko Čikole do Pakova Sela i Pokrovnika, a odatle vlakom i autobusima prema sigurnijim mjestima na obali. Odlaze tek s vrećicom u ruci u nepoznato. Sa svojih ognjišta protjerano je 17 000 stanovnika.
Novi dom narednih pet i više godina većini je u hotelima, od Solarisa i Šibenika, preko Medene u Trogiru, Marjana, Zente, Duilova i Lava u Splitu do Sutjeske u Baškoj Vodi. Raseljeni su na brojnim drugim lokacijama u gradovima i mjestima diljem Hrvatske. Oni koji nisu željeli napustiti svoj dom, ostali su kao svjedoci zlodjela koja će se na ovom prostoru odvijati u četiri godine okupacije: ubojstva, paleža, pljački, razaranja kulturnih spomenika, crkvi, tvornica i domova Drnišana.
Te 1991. godine, po popisu stanovništva na površini od 840 km2 , živjelo je 24 169 stanovnika , od toga 18 732 Hrvata i 4974 Srba.
Ante Matić u vrijeme izbijanja rata predsjednik drniškog Izvršnog vijeća i Kriznog stožera, potom gradonačelnik Grada Drniša od 1993-2001., gostujući u našoj emisiji „Spomenica” kazao je :
{play}audio/ante-matic-160915-1.mp3{/play}
Grad je funkcionirao cijelo vrijeme rata u prognaništvu u Unešiću, a drniške škole od glazbene do srednje su organizirane tamo gdje je najviše Drnišana našlo privremeni boravak. Stoga vrlo brzo po povratku organizirana je civilna vlast, gradske ustanove i institucije. Ante Matić:
{play}audio/ante-matic-160915-2.mp3{/play}
Tih se dana prisjetio i Josip Odak, u vrijeme rata predsjednik drniške općine, koji danas posebnu zahvalu upućuje stanovnicima Unešića gdje je organizirana kompletna lokalna uprava i pripreman povratak kući kao da će biti sutra.
{play}audio/josip-odak-160915.mp3{/play}
Proživjeli su Drnišani četiri duge ratne godine iščekivanja povratka kući nikad ne gubeći nadu u povratak, živeći u tijesnim hotelskim sobama, hraneći se u redovima masovnih kuhinja, te skladišta Crvenog križa i Caritasa. Sanjani dan povratka stigao je prije 20 godina, s Olujom 5. kolovoza 1995. godine kada je oslobođeno cijelo do tada okupirano područje. Nakon ulaska hrvatskih postrojbi u Drniš i ostala okupirana mjesta bilo je jasno da je stanovništvo koje je tijekom okupacije živjelo u tzv. Republici srpskoj krajini već prije napustilo domove slušajući zapovijed političkog i vojnog vrha o evakuaciji. U gradu Drnišu oslobođenje dočekao je vrlo mali broj i Srba i Hrvata .
Potom je uslijedila višegodišnja obnova grada i drniških sela, novi početak i život iz temelja. Drniš je nakon jugoarmijskog zauzeća doživio zaista tragičnu sudbinu, dobrim dijelom je spaljen i razrušen o čemu i danas svjedoče još uvijek sve ne obnovljene građevine. Prema procjeni ratnih šteta, Drniš je na drugome mjestu u Hrvatskoj, odmah iza Vukovara. Računa se, naime, da je ukupna šteta na drniškom području, prouzročena ratnim djelovanjem, iznosila više od sto milijuna eura.
Kakva su sjećanja građana, evo što su nam rekli na ulicama grada:
{play}audio/anketa-160915.mp3{/play}
Jednog od datuma u hrvatskoj povijesti kojeg se treba sa čašću i ponosom prisjetiti, jer su i svi Drnišani zajedno stali gotovo goloruki u obranu svog rodnog kraja, danas su se jedino sjetili Prominjani. Polaganjem cvijeća, paljenjem svijeća i molitvom kod spomen križa u središtu Oklaja poginulim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata poklonili su se i odali pijetet predstavnici Općine Promina predvođeni načelnikom Tihomirom Budankom, predstavnici braniteljskih udruga te obitelji stradalih civila.
Ujedno u Puljanima izaslanstvo Općine posjetilo je mjesto pogibije Šime Grabića gdje su također zapalili svijeće i položili cvijeće.