U PAKOVU SELU ODRŽAN DRUGI SAJAM PROIZVODA SEOSKIH ŽE

U organizaciji Grada Drniša, u subotu je u Pakovu Selu održan drugi Sajam proizvoda seoskih žena, kojim je obilježen Svjetski dan seoskih žena, koji se inače slavi 15. listopada.

Sajam je okupio vrijedne proizvođačice domaćih proizvoda i rukotvorina, a uz izložbeno-prodajni dio, održan je i edukativni program posvećen položaju žena u ruralnim sredinama, razvoju ženskog poduzetništva i mogućnostima plasmana domaćih proizvoda.

Događanje je svojim dolaskom podržao i šibensko-kninski župan Paško Rakić, istaknuvši važnost podrške ženama u ruralnim područjima i razvoja lokalnog gospodarstva.

U panel-raspravi o ulozi i izazovima suvremene seoske žene sudjelovale su Neda Popović iz Kadine Glavice, Ana Lokas, vlasnica Etnolanda Dalmati, te Ivana Sarić iz mini mljekare I-PAK.

Neda Popović, ovogodišnja predstavnica Šibensko-kninske županije na izboru za Najuzorniju hrvatsku seosku ženu, majka je šestero djece koja sa suprugom Albertom vodi veliko obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo u Kadinoj Glavici. Obrađuju 86 hektara zemlje, bave se stočarstvom te proizvodnjom mlijeka, sireva i drugih mliječnih proizvoda. Njezina životna priča primjer je upornosti i predanosti obitelji i poljoprivredi.

Ana Lokas, vlasnica Etnolanda Dalmati, sa suprugom Joškom u Pakovom Selu vodi jedinstven turistički projekt posvećen očuvanju tradicije i običaja Dalmatinske zagore. Njihov Etnoland danas je prepoznatljivo odredište koje posjetiteljima iz različitih dijelova svijeta približava nekadašnji život i bogatu baštinu našega kraja.

Ivana Sarić iz mini mljekare I-PAK predstavila je iskustva rada u proizvodnji i preradi mlijeka te izazove s kojima se suočavaju mali domaći proizvođači. Posebno je naglašena važnost očuvanja kvalitete domaćih proizvoda, njihove prepoznatljivosti i pronalaska tržišta u sve zahtjevnijim uvjetima poslovanja.

Kroz razgovor panelistice su se dotaknule usklađivanja obiteljskih i poslovnih obveza, svakodnevnih izazova života na selu, ali i mogućnosti koje ruralne sredine nude ženama spremnima na rad, ulaganja i poduzetničke pothvate.
U nastavku programa pročelnica Šibensko-kninske županije Ivana Vudrag predstavila je digitalnu platformu „Ajmo lokalno” i županijske potpore poljoprivrednicima, dok je Ivan Matić održao predavanje o mogućnostima financiranja poljoprivredne proizvodnje, s naglaskom na povoljne zajmove HAMAG-BICRO-a.

Kulturno-umjetnički dio programa upotpunila je Kulturno-umjetnička udruga Miljevci, koja je svojim nastupom predstavila bogatstvo tradicije i folklorne baštine miljevačkog kraja.
Posebnu pozornost posjetitelja drugog Sajma proizvoda seoskih žena privukao je etno-kutak pod nazivom „Snaga seoske žene”, koji je na poseban način dočarao nekadašnji život na selu te bogatstvo tradicije i običaja Dalmatinske zagore.Središnje mjesto zauzela je prekrasna tradicijska narodna nošnja koju je Karmela Zeljak vlastitim rukama izradila za svoju unuku Anju te je ovom prigodom ustupila za izlaganje.
Uz nošnju, izloženi su brojni starinski predmeti koji svjedoče o svakodnevici naših baka i prabaka – staro glačalo na žar, ručni mlinac za kavu, drveno sito, metalne posude i lonci, pletene košare, tkani prekrivači, ručno vezeni stolnjaci i platno te drugi predmeti koji su nekada bili neizostavan dio seoskih domaćinstava.

Cijeli prizor upotpunili su snopovi žita, kukuruz, sijeno, vreće s krumpirom, košare pune domaćeg voća i povrća te starinski drveni stolčić.
Ovaj pomno uređen kutak bio je svojevrsni mali muzej života naših predaka, podsjetnik na vrijeme kada se gotovo sve izrađivalo vlastitim rukama, a znanje, vještine i običaji prenosili s generacije na generaciju.
Upravo je ovaj prikaz tradicije na najljepši način dočarao glavnu poruku sajma – snagu, vrijednost i nezamjenjivu ulogu seoske žene u očuvanju identiteta našega kraja.
Druženje sudionika nastavljeno je zajedničkim domjenkom u Etnolandu Dalmati.
Drugim izdanjem Sajma proizvoda seoskih žena Grad Drniš nastavio je inicijativu kojom se želi istaknuti važna uloga žena u očuvanju života na selu, tradicijske baštine i razvoju lokalnog gospodarstva, ali i potaknuti njihovo međusobno povezivanje, razmjenu iskustava i nove poduzetničke aktivnosti.