Promina obilježila 143. rođendan i Spomendan na žrtve Domovinskog rata: Milanović o prominskim žrtvama, povijesnim podjelama i hrvatskim interesima

U Promini je danas svečano obilježena 143. obljetnica osnutka Općine Promina i Spomendan na poginule hrvatske branitelje i civilne žrtve prominskog kraja.

Središnjoj svečanosti u Oklaju nazočio je predsjednik Republike Zoran Milanović, a uz odavanje počasti za 76 žrtava Domovinskog rata, svečana sjednica Općinskog vijeća bila je prigoda i za dodjelu općinskih priznanja zaslužnim Promincima.

Obilježavanje je započelo u Mratovu, gdje su kod spomen-obilježja pokraj crkve svetog Martina položeni vijenci i zapaljene svijeće, a nastavljeno je u Oklaju kod spomen-obilježja „Golubica“ ispred crkve svetog Mihovila.

Nakon svete mise održan je mimohod do spomen-sobe prominskim žrtvama Domovinskog rata.

U spomen-sobi održan je komemorativni program i odana počast za 76 žrtava – 23 poginula hrvatska branitelja, 49 civila s područja Promine te četvoricu branitelja s drugih područja koji su poginuli na području općine.

Kod središnjeg križa potom su položeni vijenci, zapaljene svijeće i izmoljena molitva odrješenja.

Središnji dio programa bila je svečana sjednica Općinskog vijeća Općine Promina kojoj su, uz predsjednika Republike Zorana Milanovića, nazočili saborski zastupnik i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Hrvoje Zekanović, državni tajnik Zlatan Bašić kao izaslanik predsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja, savjetnik predsjednika Republike za veterane Domovinskog rata umirovljeni general-pukovnik Marijan Mareković, umirovljeni generali Hrvatske vojske Rahim Ademi, Ivan Beneta i Milan Perković, zamjenik šibensko-kninskog župana Nenad Tisaj te predstavnici gradova i općina i brojni drugi uzvanici. Svečanoj sjednici Općinskog vijeća Općine Promina nije nazočila predsjednica Davorka Bronić.

Načelnik Tihomir Budanko podsjetio je na veliku cijenu koju je prominski kraj platio u Domovinskom ratu. S obzirom na broj stanovnika i broj poginulih, istaknuo je, Promina se svrstava među najstradalnije općine u Hrvatskoj.

– Naša je moralna obveza da upoznamo sve strukture vlasti s događanjima koja su bila u Domovinskom ratu i da se poklonimo prominskoj žrtvi – poručio je Budanko.

Osvrnuo se i na dugu povijest Promine, od osnutka Općine 1883. godine, preko velikih stradanja u dva svjetska rata do gospodarskog razdoblja obilježenog eksploatacijom boksita. Rudnici su nekada zapošljavali velik broj Prominaca, a zahvaljujući tom gospodarskom resursu izgrađen je značajan dio infrastrukture u Oklaju.

Domovinski rat donio je novi veliki demografski gubitak, kada je Promina izgubila dvije trećine stanovništva.

Govoreći o sadašnjosti, Budanko je upozorio na probleme sanacije nekadašnjih eksploatacijskih polja te pitanja vezana uz obnovljive izvore energije i njihovo prostorno planiranje.

Smatra da pitanja koja predstavljaju strateški interes Hrvatske ne mogu ostati samo na malim jedinicama lokalne samouprave, nego zahtijevaju uključivanje viših razina vlasti.

– ‘Mineralne sirovine definirane su kao rudno blago Republike Hrvatske, a obnovljivi izvori energije kao strateški interes države. Ako je riječ o pitanjima od takvog nacionalnog značaja, onda se ona ne mogu prebacivati samo na male jedinice lokalne samouprave, nego se moraju rješavati na državnoj razini – istaknuo je Budanko. Dodao je kako Promina trenutačno ima teško rješiv problem sa sanacijom eksploatacijskih polja, jer se otpad koji se ondje pojavljuje ne može obuhvatiti klasičnom rudarskom sanacijom. Upozorio je i na posljedice nedovoljno pripremljenih odluka vezanih uz smještaj obnovljivih izvora energije.
– ‘Zakon omogućuje da se takvi projekti planiraju na različitim površinama, od agrosolara i eksploatacijskih polja do poljoprivrednih površina koje se prenamijene u gospodarske zone. Smatram da se takva pitanja moraju jasnije urediti na višim razinama. Lokalna razina odlučuje do 25 hektara, iznad toga je nadležna Županija, a kada postoji širi nacionalni interes, odgovornost mora preuzeti država’ – rekao je Budanko.

Naglasio je kako se energetski projekti ne mogu promatrati izolirano, osobito nakon iskustva pada elektroenergetskog sustava koji je prije nekoliko godina zahvatio dio Dalmacije, Crnu Goru i Albaniju.
– ‘Ako se veliki energetski zahvati planiraju na području Promine, oni moraju biti jasno definirani i u državnom prostornom planu. Takve se odluke ne smiju donositi parcijalno’ – poručio je.

Na kraju je istaknuo kako stradanje prominskog kraja treba ostati trajna obveza sadašnjim i budućim generacijama.
– ‘Neka nam naša žrtva bude obveza da svi budemo bolji i da više dajemo sebe za našu domovinu Hrvatsku’ – zaključio je Budanko.

Zamjenik župana Nenad Tisaj istaknuo je kako se u Oklaju odaje počast ljudima kojima današnje generacije duguju slobodu. Podsjetio je da je Domovinski rat ostavio duboke rane u prominskom kraju te da broj civilnih i braniteljskih žrtava dovoljno govori o težini stradanja.

– Najljepši način na koji im možemo zahvaliti jest da gradimo Prominu kao mjesto u kojem će naše generacije kasnije živjeti u miru, sigurnosti i dostojanstvu – poručio je Tisaj, posebno zahvalivši obiteljima poginulih na snazi i dostojanstvu koje nose svih ovih godina. Državni tajnik Zlatan Bašić također se posebno obratio obiteljima poginulih i umrlih hrvatskih branitelja. Govoreći i iz vlastitog iskustva branitelja i logoraša, zahvalio im je na žrtvi i hrabrosti te poručio kako njihovi najmiliji neće biti zaboravljeni.

Saborski zastupnik Hrvoje Zekanović obećao je potporu Promini u Hrvatskom saboru i prema Vladi, istaknuvši kako lokalna zajednica treba imati ključnu riječ kada je riječ o njezinu prostoru i razvoju. Kao jedan od razvojnih potencijala istaknuo je vinogradarstvo, a podsjetio je i na ovogodišnju 400. obljetnicu rođenja majke Klare Žižić, rođene u Promini, utemeljiteljice Družbe sestara franjevki od Bezgrješne, za koju je pokrenut postupak beatifikacije.

Predsjednik Republike Zoran Milanović najveći je dio svog govora posvetio upravo prominskim žrtvama i zločinima počinjenima nad civilima 1993. godine. Kazao je kako je u sedam srpanjskih obilježavanja otkako je predsjednik Republike četiri puta došao u Prominu te da je jedan od važnih razloga upravo ono što se na ovom području dogodilo u veljači 1993. godine. Govoreći o ubijenim civilima, naglasio je da su to bili potpuno nevini ljudi koji su ostali na svojim kućnim pragovima. Prominska stradanja povezao je sa zločinima počinjenima nad civilima u Medviđi i Baćinu, upozoravajući da je za mnoga od tih mjesta i zločina izvan lokalnih sredina čuo premalen broj ljudi. O njima se, poručio je, ne treba govoriti kako bi se isticala vlastita moralna superiornost ili ponižavala druga strana, nego zato što je sjećanje na nevine žrtve ljudska obveza. U nastavku govora Milanović se osvrnuo i na povijesne i političke podjele, ocijenivši kako vrijeme velikih nacionalnih podjela treba ostati iza Hrvatske.

Govoreći o položaju Hrvatske u današnjoj Europi i svijetu, naglasio je da država svoje odluke treba donositi vodeći računa prije svega o vlastitim interesima, bez velikih i bezuvjetnih obećanja bilo kome, ali uz poštovanje savezništava i temeljnih ljudskih vrijednosti. Istaknuo je kako ne voli podjele na Istok i Zapad te naglasio da su kršćanske i ljudske vrijednosti ono što povezuje europske narode, dok svaka država ima vlastitu povijest, iskustva i interese:

– Držimo se svoga, poštujmo tuđe – poručio je predsjednik Republike završavajući govor riječima: „Da nam zemlja bude ponosna, zdrava, poštena, da živimo dobro, Domovini vjerni!“

• NAGRADE ZA ŽIVOTNO DJELO ZASLUŽNIM PROMINCIMA

Svečana sjednica bila je prigoda i za dodjelu ovogodišnjih priznanja Općine Promina.

Nagradu za životno djelo dobio je akademik Ivan Aralica, za izniman doprinos hrvatskoj književnosti, kulturi i društvu te književni opus koji je ostavio trajan trag u hrvatskoj kulturnoj baštini. Nagradu je u njegovo ime preuzeo sin Tomislav.

Mile Dujić nagrađen je posmrtno za dugogodišnji doprinos odgoju i obrazovanju, unapređenju lokalne zajednice te javni i društveni angažman, a priznanje je preuzela njegova obitelj.

Dr. sc. Zdravko Dizdar dobio je Nagradu za životno djelo za dugogodišnji doprinos hrvatskoj povijesnoj znanosti, znanstveno-istraživačkom radu i visokom obrazovanju te očuvanju povijesne baštine.

Ante Juric nagrađen je za doprinos odgoju i obrazovanju, očuvanju i promicanju kulturno-povijesne baštine te razvoju društvenog i kulturnog života Promine. Nagradu je preuzeo Marko Aralica.

Marko Aralica Mrki dobio je Nagradu za životno djelo za dugogodišnji doprinos odgoju i obrazovanju, razvoju sporta te očuvanju kulturnog i zavičajnog identiteta Promine. Posebno je istaknuto njegovo pedagoško, društveno i humanitarno djelovanje te povezivanje Prominaca.

Petru Peši Čavki Nagrada za životno djelo dodijeljena je posmrtno, za njegov poduzetnički doprinos, humanost, potporu zavičaju te dugogodišnje zalaganje za dobrobit Promine i Prominaca. Priznanje je preuzeo njegov sin Marin Čavka.

Ana Pokrovac nagrađena je za dugogodišnji doprinos zdravstvenoj skrbi i humanitarnom djelovanju, predan rad medicinske sestre, požrtvovnost tijekom Domovinskog rata te trajno zalaganje za stanovnike Promine.

Nagrada Općine Promina dodijeljena je Ekološkoj udruzi „Krka“ Knin, za doprinos očuvanju prirodne baštine, zaštiti okoliša, promicanju ekološke svijesti te razvoju lokalne zajednice. Nagradu je preuzela Inga Kukolj.

U ime svih laureata zahvalio je Zdravko Dizdar, istaknuvši kako nagrađene, bez obzira na različita područja njihova profesionalnog djelovanja, povezuje ljubav prema Promini.

Prisjetio se brojnih Prominaca koji su kroz desetljeća istraživali i zapisivali povijest svoga kraja, organizirali izložbe, prikupljali dokumente i javno govorili o prominskim stradanjima. Naglasio je kako i danas postoji trajna obveza prema onima koji su dali svoje živote te zahvalio Općini što zajedno obilježava Dan općine i Spomendan hrvatskih branitelja i žrtava Domovinskog rata.

Jedan od laureata, Marko Aralica Mrki, prisjetio se i vremena snažnog iseljavanja Prominaca, ali i osnivanja Zavičajnog kluba u Zagrebu koji je desetljećima okupljao ljude podrijetlom iz ovoga kraja i radio na očuvanju prominskih običaja, kulture i povezanosti sa zavičajem. Izrazio je nadu da će danas stvoreni bolji životni uvjeti – od infrastrukture do komunalnog standarda – pridonijeti povratku Prominaca u rodni kraj. – Volio bih da nam svećenici nekad na Božić kažu da je više rođenih u Promini nego što je umrlo – zaključio je Aralica.